Walk with Tito

Iza velike ideje Walk with Tito šetnje Zagrebom stoji mala Agava agency čija sam ponosna vlasnica. Marx na to baš ne bi bio ponosan, već bi me ukinuo, kao i svo privatno vlasništvo. Do tog stadija povijesti još nismo došli, živimo u kapitalizmu, a na Marxove sanje o besklasnom društvu i jednakosti za sve jos ćemo morati pričekati. Budućnost ne možemo predvidjeti, ali se mozemo vratiti u ne tako daleku prošlost.

Jer u 20. stoljeću bilo je nekoliko pokušaja stvaranja država na načelima Marxa ili pak devijaciji njegovih ideja. Revolucionarni zanos promjena širio se od Rusije do Kube, a na toj mapi svijeta našla se i Jugoslavija. Tada Kraljevina Jugoslavija. Potaknuto WW2 i Hitlerovim sumanutim planovima, na ovim prostorima rodila se revolucija vođena Narodnooslobodilačkom borbom protiv nacističkog okupatora i njegovih domaćih kolaboracionista. Hitler nije računao na jednog čovjeka – Josipa Broza Tita. Vođu jugoslavenskih partizana. Rođenog u Hrvatskom zagorju u siromašnoj seljačkoj obitelji gdje ih je bilo petnaestero djece. Školovanog za bravara. Predodređenog za revoluciju.

Čovjek koji je Staljinu 
rekao NE

© foto: Pixsell, Tito s kraljicom Elizabetom ll, u Buckinghamskoj palači

Voljeli ga ili mrzili, Josip Broz Tito nepobitno je bio jedan od političkih divova 20.stoljeća. Za neke mrski diktator koji je ljude slao na Goli otok zbog vica i nemilosrdno se obračunavao sa svojim političkim protivnicima, za druge antifašistički lider koji je pod egidom bratstva i jedinstva stvarao jedinu socijalističku drzavu koja je bila ispred Željezne zavjese. Čovjek koji je Staljinu rekao NE. Pokretač Nesvrstanih tijekom Hladnog rata. Jedini komunistički državnik rado viđen u Bijeloj kući gdje je pušio kubanku Nixonu u brk, znajući da tako provocira Amerikance koji su na sve kubanske proizvode tada gledali s gnjusanjem. A Castro je Titu osobno slao kubanke s potpisom -Titu od Castra, iako se nisu previše voljeli.

Zbog svoje uglađenosti i nevjerojatne karizme, tijekom posjeta britanskoj kraljici Elizabeti II, ona je navodno izjavila – ‘Ako ste vi bravar, onda ja nisam kraljica’. Sophia Loren osobno mu je kuhala paštu, a Richard Burton glumio ga je u Bitki na Sutjesci, i bio konstantno pijan na setu. Kad je Tito na premijeri vidio Burtona, bio je zapanjen: ‘Majku vam božju, pa ja u ratu nikad nisam bio pijan‘. Poslije toga su Burton i Elizabeth Taylor prijateljevali s Titom na Brijunima. A Tito nikad nije prežalio što ga u Sutjesci nije igrao Kirk Douglas čiji je bio veliki fan. Douglas je 1964. došao u Jugoslaviju i držao je predavanje studentima Filmske akademije u Beogradu. Tom prilikom je izrazio želju da upozna Tita. Tito je bio u Ljubljani, pa je poslao zrakoplov po njega. Razgovarali su nekih tri sata i slikali se ispred prepariranog medvjeda. Između Douglasa i Broza postojala je iskra međusobnog divljenja. Na internetskoj stranici Douglasove filantropske udruge, Josip Broz Tito je jedini državnik kojega se spominje, uz Jimmyja Cartera i Boba Kennedyja.

Holivudski glamur VS. 
realni život u Jugoslaviji

© foto: Pixsell

No da se odmaknemo od holivudskog blještavila, kako je živio prosječni građanin bivše Jugoslavije? Besplatno zdravstvo i školstvo, zagarantirani posao i osigurani stan, radnička odmarališta diljem Jadrana. Zvuči kao utopija? Utopija koja je trajala gotovo 50 godina da bi se raspala u krvavim ratovima 90-ih. No da ne bismo previše romantizirali period bivše Jugoslavije pod vodstvom Tita, spomenuti ćemo samo neke od realnih prigovora  poput monolitnog jednopartijskog rezima, političkog zatvora na Golom otoku, stvaranja posebne klase partijskih rukovodioca, cenzure, nedovoljne slobode medija, propagande kulta ličnosti Tita, povremenih nestašica u opskrbi, vožnje par-nepar zbog nedostatka benzina, poreza na šund. I četrdeset godina nakon Titove smrti mišljenja o njegovoj vladavini su podijeljena, ali neosporno je da je obilježio cijelu jednu epohu na Balkanu. I učinio ovaj prostor zanimljivim u svjetskim razmjerima. To je za jednu malu zemlju kao što je Hrvatska jedinstveno. Bez da si objasnimo vlastitu prošlost, ne možemo si objasniti vlastitu budućnost. Iz te želje nastala je Walk with Tito tura, čija sam autorica. Nadam se da ćete u šetnji zagrebačkim ulicama dok slušate nevjerojatno burnu i slojevitu prošlost ovog prostora uzivati kao što sam ja uživala u istraživanju i stvaranju ove priče.

Danijela Matijević, autor & vodič